O nama
KUD Đerdan je osnovan u maju 2007. godine od strane jednog broja entuzijasta sa idejom da kroz igru i pjesmu pokažu i očuvaju korijene multinacionalne bosansko-hercegovačke umjetnosti i kulture. Rad je počeo s manjim brojem članova različitog uzrasta i nacionalnog sastava, što izvrsno prezentira samu riječ ‘đerdan’ - lančić nanizan od različitih dragulja.
Uz svesrdnu i volontersku pomoć naših građana u Ottawi, društvo je nabavilo narodnu nošnju za muške i ženske članove te muzičku i tehničku opremu. Aktiviranjem kulturnih sekcija (folklorna, dramska, plesna) prihvatila se ideja okupljanja i djelovanja kroz ritam, pjesmu, glumu i muziku u nadi da se sačuvaju korijeni naših običaja i tradicije.
Uz svesrdnu i volontersku pomoć naših građana u Ottawi, društvo je nabavilo narodnu nošnju za muške i ženske članove te muzičku i tehničku opremu. Aktiviranjem kulturnih sekcija (folklorna, dramska, plesna) prihvatila se ideja okupljanja i djelovanja kroz ritam, pjesmu, glumu i muziku u nadi da se sačuvaju korijeni naših običaja i tradicije.
Misija
Kulturno-umjetničko društvo Đerdan je vanstranačko, umjetničko i kulturno odgojno udruženje koje okuplja građane da bi zadovoljili svoje lične i zajedničke potrebe i interese na planu zajedničkog (muzičkog, scenskog, književnog, folklorno-plesnog itd.) odgoja, obrazovanja i estradne djelatnosti.
KUD Đerdan razvija tradicije bosansko-hercegovačke multikulturalnosti i običaja kroz različite društvene aktivnosti, i ujedno sa svojim nastupima predstavlja kulturne vrijednosti Bosne i Hercegovine.
KUD Đerdan razvija tradicije bosansko-hercegovačke multikulturalnosti i običaja kroz različite društvene aktivnosti, i ujedno sa svojim nastupima predstavlja kulturne vrijednosti Bosne i Hercegovine.
O folkloru
Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, muzike, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Riječ folklor dolazi od engleske riječi folklore [folk: puk, narod; lore: nauka, znanje]. Izraz folklor prvi je put upotrijebio William J. Thomas 1846. godine u engleskom časopisu The Athenaeum, misleći na narodno znanje. U popularnoj upotrebi, folklor označava aspekte koji se u primjenjenim oblicima pojavljuju u gradskoj kulturi, tj. izvođenju scenski adaptiranih pjesama i plesova, izrađenih rukotvorina, itd. Nauka koja proučava pojam folklora naziva se folkloristika, a datira iz predromantizma i romantizma.
Umjetnost bilo kojeg vremena ne može se zamisliti bez folklornih elemenata, iako je njegov udio ponekad jedva zametljiv. Vrhunska ostvarenja na području muzičke umjetnosti zasnivaju se manje ili više na elementima folklora, što danas posebno dokazuju sve češći etno festivali.
Sve specifične osobine nekog naroda i kraja kao što su ljudska psiha, podneblje, prirodni fenomeni, govor, ritam, pjesme i plesovi skupljeni su u folklor koji samo čeka na umjetnikovu imaginaciju da ga on kroz svoju ličnost doživi i pretvori u umjetničko djelo. Narodna melodija koja se čuje negdje u pejzažu nosi sa svojom melodijom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno živi i od kojeg je autentično izrečen.
Riječ folklor dolazi od engleske riječi folklore [folk: puk, narod; lore: nauka, znanje]. Izraz folklor prvi je put upotrijebio William J. Thomas 1846. godine u engleskom časopisu The Athenaeum, misleći na narodno znanje. U popularnoj upotrebi, folklor označava aspekte koji se u primjenjenim oblicima pojavljuju u gradskoj kulturi, tj. izvođenju scenski adaptiranih pjesama i plesova, izrađenih rukotvorina, itd. Nauka koja proučava pojam folklora naziva se folkloristika, a datira iz predromantizma i romantizma.
Umjetnost bilo kojeg vremena ne može se zamisliti bez folklornih elemenata, iako je njegov udio ponekad jedva zametljiv. Vrhunska ostvarenja na području muzičke umjetnosti zasnivaju se manje ili više na elementima folklora, što danas posebno dokazuju sve češći etno festivali.
Sve specifične osobine nekog naroda i kraja kao što su ljudska psiha, podneblje, prirodni fenomeni, govor, ritam, pjesme i plesovi skupljeni su u folklor koji samo čeka na umjetnikovu imaginaciju da ga on kroz svoju ličnost doživi i pretvori u umjetničko djelo. Narodna melodija koja se čuje negdje u pejzažu nosi sa svojom melodijom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno živi i od kojeg je autentično izrečen.
